Tržište prirodne kozmetike raste, predviđa se da će 2027. godine vrijediti 54 milijarde dolara. Brojevi obećavaju, o tome dovoljno govori i činjenica da je veliki svjetski konglomerat L’oreal uložio u Garnier Organic liniju. Na svjetskoj i lokalnoj razini, nova imena niču preko noći. Imam osjećaj da se mnogi, pa i oni bez formalnog iskustva prelako upuštaju u biznis sa kozmetikom. I meni samoj, tvrdnje da je nešto prirodno i organsko postaju pomalo odbojne. Moja doktorica dermatologije odbija probati bilo što prirodno jer kaže da hospitalizira ljude zbog takve kozmetike. Nažalost, moguće je i najčešće se takve hospitalizacije dogode kada se koristi nestručno formulirana kozmetika sa fototoksičnim eteričnim uljima – na koži mogu nastati opekotine visokog stupnja. Reći “prirodno” danas više nije dovoljno. Formulacije bi trebale imati kriterije, moraju biti moderne, udovoljavati pravilima struke. Nedavno sam s prijateljicom koja stoji iza instagram profila @green_aboveandbeyond komentirala rastući trend osnivanja kozmetičkih brendova. Složile smo se da osnivači u tome možda nađu mir i bijeg od korporacijskog svijeta u kojem je danas teško funkcionirati. Citiram je: „Ja to simpatiziram, taj entuzijazam i neku okrenutost pravim vrijednostima, usprkos izostanku prave stručnosti.”
Ja sam opet s vremenom počela sve teže poklanjati povjerenje, kupujem skoro samo brendove iza kojih stoji struka i iz čijih se formulacija isčitava znanje na jednoj višoj razini. Vagala sam, kako i da li da uopće napišem prethodnu rečenicu jer ne želim da zvuči pretenciozno. Imam jako dobra iskustva i sa manjim brendovima koji su se rodili iz ljubavi i hobija i čiji se osnivači educiraju i maskimalno posvećuju tome što rade. Ipak mi se čini da je danas na tržištu puno više formulacija koje se stvaraju osjetilima. Postoje proizvodi za lice koji dođu oko 1 000 kn, a sadrže eterična ulja cimeta i Peru balzama ili klinčića u kombinaciji. Sva tri eterična ulja mirišu fino i premda se u jako malim dozama smiju koristiti u kozmetici, struka ih u njezi lica većinom zaobilazi i poziva na oprez jer na koži mogu biti izuzetno nadražujući. Zato sam, što više znam, sve probirljivija i da moram birati samo jedan brend za njegu, to bi bio Twelve Beauty. Njegov osnivač, Pedro Catala je kozmetolog i farmaceut koji u svojoj liniji spaja dvadesetogodišnje iskustvo i znanje iz farmacije, botanike i kozmetologije. Redovno ga pratim na blogu i naslov ovog teksta njegov je poznati citat.
Što “prirodno” uopće znači?
Postoje brendovi zloupotrebljavaju tu riječ jer kroz marketing tvrde da je u njihovim formulacijama sve iz prirode. Potrošači se na taj način dovode u zabludu i nisu dovoljno informirani o tome od čega nastaje kozmetika. Zapravo nema propisa koji definiraju što prirodno u kontekstu nekih sirovina znači. Postoje kemijski procesi koji su dopušteni u industriji prirodne kozmetike i bez njih moderne formulacije ne bi bile privlačne, skoro ni moguće.
Na primjer, dobivanje ulja od sjemenke do boce zahtijeva puno procesa. Tiještenje, filtracija, dezodorizacija, hidrogenacija i vinterizacija su procesi koji se mogu primjeniti prilikom dobivanja i obrade biljnih ulja iz više razloga – da bi bilo sigurnije za uporabu, privlačnije, stabilnije. Dok na primjer procesom esterifikacije (spajanjem alkohola i kiselina) uz katalizatore, se iz biljnih sirovina dobijaju esteri koji mogu biti i emulgatori i pojačivači apsorpcije. „Nisam siguran jesu li mnogi ljudi svjesni da su prirodni sastojci kemijski modificirani kako bi se koristili u formulacijama za njegu kože. Procesi poput dezodorizacije biljnih ulja i hidrogenacije (kako bi im se smanjila sklonost oksidaciji) su vrlo su česti. Također, ako maslinovo ulje želimo pretvoriti u emulgator ili kokosovo ulje u sredstvo za pjenjenje, koristimo i kemikalije” kaže Pedro i dodaje: „Nije lako stvarati prirodnu kozmetiku, zato uvijek kažem: formulacija prirodnih proizvoda je znanost, a ne eksperiment.”
Realan i znanstveni pristup sastojcima
Ako je nešto iz prirode, ne mora značiti da je dobro i za kožu. Isto tako, ako je nešto nastalo sintetičkim putem ne mora značiti da je loše za kožu. Na primjer, željezni oksidi, koji se koriste kao pigmenti u prirodnoj kozmetici u svom prirodnom obliku postoje i nastaju u prirodi, međutim zbog straha od onečišćenja, kao takvi se ne koriste. Da bi bili sigurni, oni se dobivaju sintetičkim putem u laboratoriju. Zbog ogromnog znanja koje posjeduje, Pedro ima realan stav i ne demonizira sintetičke sastojke. Izjavio je da ne smatra da su svi silikoni loši, kao i da užeglo biljno ulje može imati daleko gore posljedice za kožu nego bilo koje mineralno ulje. U svojim tekstovima često ističe da se prirodna kozmetika ne bi trebala bazirati samo na prirodnim sastojcima, nego na sastojcima koji ne reagiraju na koži i ne štete joj. Pitala sam ga što za njega znači “clean” sastojak: „Sve prirodno ili sintetičko što ne predstavlja prijetnju zdravlju kože. Trenutno postoji nekoliko sastojaka s ograničenjima. Izbjegavam ih jer me brine njihov kumulativni učinak. Naravno, uvijek više favoriziram prirodne sastojke jer ako se nalaze u dobro isformuliranom proizvodu, generalno donose više koristi koži, u usporedbi sa sintetičkim.”
„jako volim eterična ulja, ali ponekad ih smatram nepotrebnima. kad formuliram, uvijek mislim i na osjetljivu kožu.”
Eterična ulja, kad i zašto?
Postalo je jako teško naći proizvod za lice koji u sebi ne sadrži eterična ulja. Kako su eterična ulja između ostalog i mirisne smjese, dosta proizvođača ih stavlja u sve proizvode da bi ih učinili što privlačnijim, ali rjeđe misle na njihovu funkcionalnu ulogu. U Pedrovoj liniji proizvoda za lice rijetko se mogu naći eterična ulja, zanimalo me zašto: „Jako volim eterična ulja, ali ponekad ih smatram nepotrebnima. Kad formuliram, uvijek mislim i na osjetljivu kožu. Ako ih koristim, uvijek ih uključim u tragovima, eterična ulja mogu odgovorna za alergijske učinke na koži.”
Voda u formulacijima
Kozmetički proizvodi znaju sadržavati i do 80% vode ili hidrolata, ali brendovi rijetko pričaju o njihovoj čistoći. Jedna stvar u vezi Pedrovih formulacija me posebno zanimala. Primjetila sam da ne koristi kelatore i tako smo došli na temu čistoće vode u kozmetici. Ako nikad niste formulirali, riječ kelator vam vjerovatno neće ništa značiti, ali oni se nalaze u skoro svakom kozmetičkom proizvodu na bazi vode. Njihova uloga je ta da stabiliziraju formulu na način da na sebe vežu nečistoće, najčešće metale. Na INCI popisu ćete ih često naći pod sodium phytate.
Pedro je nedavno na svom instagram profilu otkrio da je jedna od najvećih investicija u njegovom laboratoriju bio uređaj za pročišćavanje vode. „Budući da je voda jedan od glavnih sastojaka proizvoda za njegu kože, njezina kvaliteta je jako bitna.
Kelatori se posebno preporučuju ako koristite surfaktante u formulacijama proizvoda za čišćenje. Međutim, provodim neke testove i došao do sam do rezultata da ako koristite jako čistu vodu, kelatori vam ne trebaju, jer nema potencijalnih interakcija.” Pitala sam ga i mogu li kelatori ponekad biti nadražujući za osjetljivu kožu? „Sve može biti nadražujuće, ali kelatori, unatoč tome što se koriste u malim dozama, mogu dovesti do iritacije.”
„sastojci za njegu kože igraju puno moćniju ulogu ako su slični onima na koži. drugim riječima, što su identičniji, to bolje rade.”
O anatomiji
Smatram da dobar formulator prije svega mora dobro poznavati anatomiju kože. „Sastojci za njegu kože igraju puno moćniju ulogu ako su slični onima na koži. Drugim riječima, što su identičniji, to bolje rade. Zbog toga ćete u mojim formulama pronaći molekule koje žive u koži, poput voskova (ulje jojobe), ugljikovodika poput skvalana, polisaharida poput Natrij PCA. Ja uvijek formuliram na pH=5,0 jer su enzimi odgovorni za proizvodnju ceramida (koji su neophodni za zdravu barijeru) pri toj vrijednosti aktivniji.” Pedro ima i jedno zanimljivo stajalište u vezi pilinga kože. Smatra da kožu ne treba pretjerano izlagati eksfolijaciji nego je pustiti da se sama obnovi prirodnim procesom koji traje 28 dana. To objašnjava činjenicom da mrtve stanice (zvane korneociti) koje se nakupljaju na površini kože djeluju kao prepreka i pružaju zaštitu jer su prepune esencijalnog proteina zvanog filagrin. Ovaj protein je važan jer, nakon što završi svoj životni ciklus, oslobađa aminokiseline i šećere koji su bitne komponente prirodnog hidratantnog faktora kože. Nova istraživanja otkrivaju da su neki slučajevi dermatitisa povezani s niskom razinom filagrina u koži.
Filozofija iza imena
Mislim da je u formulacijama najteže spojiti jednostavnost i funkcionalnost. Volim proizvode sa kratkom INCI listom, to mi nekako ulijeva povjerenje jer nema previše kombinacija aktivnih ili nepotrebnih sastojaka. Ime Pedrovog brenda je Twelve Beauty, u većini svojih formulacija kombinira dvanaest sastojaka za koje smatra da su visoko efektivni i koji su simbol njegove linije.
„Ovisno o proizvodu i učinku koji želim postići, mogu jamčiti da svaka bočica ili staklenka sadrži ogromnu količinu antioksidansa i hranjivih sastojaka. Ne pravim formulacije sa dugačkim popisom sastojaka, rađe ih koristim manje, ali u većim količinama” kaže Pedro i zaključuje: „Jako volim jednostavne formule i znam da potrošači cijene proizvode koji su jednostavni za upotrebu, a sa vidljivim rezultatima.”
Preporučam vam…
Ideal Moisture Level serum i Ideal rebalancing level serum. To su jedni od boljih proizvoda za vlaženje kože koje sam probala do sada. Nanose se prije kreme ili ulja, ovisno o tome što koristite. Ja trenutno koristim Ideal Rebalancing Level Serum koji mi je preporodio kožu nakon dužeg perioda krive rutine za moj tip kože, na fotografiji iznad je moja koža bez retuširanja. Ideal Rebalancing serum osim humektansa sadrži i ekstrakt biljke Epilobium fleischeri koji smanjuje količnu sebuma i poboljšava izgled pora i mješovite kože. Inače, ako imate neko pitanje u vezi odabira Twelve Beauty proizvoda, slobodno se obratite njihovom timu. Jako su ljubazni i odgovaraju na svaki upit, a na svojoj stranici imaju i besplatni Skin Consultation upitnik za individualne upite o koži.
P.S. Imaju besplatnu dostavu iz Španjolske koja za par dana stigne i do nas!
